Što se događa kada godinama ne čistite oluke? Pogledajte što smo pronašli na krovu

Što se događa kada godinama ne čistite oluke? Pogledajte što smo pronašli na krovu

Oluci se nalaze izvan pogleda pa ih je vrlo lako zaboraviti. Sa zemlje mogu izgledati potpuno normalno, dok se nekoliko metara iznad u njima godinama nakupljaju lišće, grančice, prašina i drugi organski ostaci.

Na jednom objektu na kojem smo obavljali čišćenje oluka zatekli smo puno više od nekoliko suhih listova. Na pojedinim dijelovima oluk je bio gotovo potpuno ispunjen razgrađenim organskim materijalom, a na jednom mjestu iz njega je već rasla biljka s razvijenim korijenjem.

Fotografije u ovom članku nastale su tijekom stvarnih radova i najbolje pokazuju koliko se stanje oluka može razlikovati od onoga što vlasnik objekta vidi sa zemlje.

Začepljen oluk ispunjen lišćem i grančicama prije profesionalnog čišćenja
Nakupljena prljavština, mulj i mahovina u oluku prije čišćenja oluka
Biljka koja raste iz začepljenog oluka punog zemlje i organskog materijala

Kako od običnog lišća u oluku nastane sloj nalik zemlji?

Kada lišće i sitne grančice padnu u oluk, problem obično ne nastane odmah. Prve kiše natapaju organski materijal, koji se s vremenom počinje raspadati i pretvarati u taman, zbijeni sloj nalik zemlji.

Ako se oluk dugo ne čisti, taj sloj postaje sve deblji. U njemu se zadržava vlaga, hvata nova prašina, pelud i sjemenke, a s vremenom se mogu pojaviti mahovina i korijenje.

Na objektu koji smo čistili vidjeli smo upravo takav razvoj situacije. Na pojedinim dijelovima više nije bilo riječ samo o suhom lišću, nego o kompaktnom sloju organskog materijala koji je zauzeo velik dio prostora kroz koji bi trebala otjecati kišnica.

Na jednom mjestu biljka je već pustila razvijeno korijenje, što je dobar pokazatelj koliko dugo vlaga i organski materijal mogu ostati zarobljeni u začepljenom oluku.

Biljka koja raste u oluku
Biljka koja je izrasla iz začepljenog oluka pokazuje koliko se organskog materijala može nakupiti kada se oluk dugo ne čisti.

Zašto začepljeni oluci mogu postati problem već pri prvoj jačoj kiši?

Dok nema obilnijih oborina, začepljen oluk često ne pokazuje nikakve očite simptome. Problem postaje vidljiv tek kada u kratkom vremenu na krov padne veća količina vode.

Ako je unutrašnjost oluka ispunjena lišćem, muljem, grančicama i drugim naslagama, voda više nema dovoljno prostora za normalan protok prema odvodnoj cijevi.

Tada se može početi zadržavati u oluku, prelijevati preko ruba ili tražiti put kroz spojeve i druge slabije točke sustava.

Kod jače kiše situacija se može vrlo brzo pogoršati jer krov u nekoliko minuta usmjerava veliku količinu vode upravo prema olucima.

Zato nije potrebno da oluk bude potpuno zatvoren da bi nastao problem. Dovoljno je da se njegov protočni presjek značajno smanji.

Na objektu s fotografija pojedini dijelovi oluka bili su gotovo potpuno ispunjeni organskim materijalom, zbog čega je prostor za normalan protok kišnice bio znatno smanjen

začepljeni oluk
Kada se oluk ispuni lišćem i drugim naslagama, prostor za normalan protok kišnice može se znatno smanjiti.

Što se može dogoditi ako voda više ne može normalno otjecati?

Kada je oluk djelomično ili potpuno začepljen, kišnica više ne odlazi kontrolirano prema odvodnoj cijevi. Umjesto toga može se početi prelijevati preko ruba oluka i slijevati niz fasadu ili uz sam objekt.

Takvo prelijevanje posebno je problematično ako se ponavlja tijekom svake jače kiše. Fasada tada ostaje dulje mokra, a na površini se s vremenom mogu pojaviti tamni tragovi, alge i druge naslage koje su povezane s dugotrajnim zadržavanjem vlage.

Dodatni problem može nastati i na spojevima oluka. Ako se voda dugo zadržava u žlijebu, svaki slabiji spoj ili oštećenje postaje mjesto na kojem se može pojaviti curenje.

Kod jako zapunjenih oluka treba uzeti u obzir i samu težinu nakupljenog materijala. Mokro lišće, mulj i voda znatno su teži od suhog lišća, pa dugotrajno opterećenje nije nešto što treba zanemariti.

Na objektu s fotografija bilo je vidljivo koliko se materijala može nakupiti kada se čišćenje oluka godinama odgađa. Takvo stanje više nije samo estetski problem, nego može utjecati na normalno funkcioniranje cijelog sustava odvodnje s krova.

Vlažan organski materijal i mulj u oluku
Vlažan organski materijal i mulj mogu značajno smanjiti protok vode kroz oluk i dodatno opteretiti sustav.

Kako smo očistili ovaj oluk i što smo sve morali ukloniti?

Kod ovakvog stanja nije dovoljno samo površinski pokupiti nekoliko listova. U oluku se već stvorio zbijeni sloj vlažnog organskog materijala, mulja, sitnih grančica i korijenja, pa je čišćenje trebalo izvesti temeljito.

Radove smo započeli ručnim uklanjanjem većih naslaga i vegetacije. Na pojedinim mjestima materijal je bio toliko zbijen da se ponašao gotovo poput zemlje, a korijenje biljaka dodatno ga je povezivalo u kompaktnu masu.

Nakon uklanjanja većih naslaga pristupili smo strojnom čišćenju kako bi se iz žlijeba uklonili sitniji ostaci, mulj i prljavština koju nije moguće kvalitetno odstraniti samo ručno.

Posebnu pažnju posvetili smo dijelovima oko odvodnih cijevi i spojeva, jer upravo se ondje najlakše stvara čep koji može onemogućiti normalan protok kišnice.

Na kraju je provjerena protočnost oluka kako bi se osiguralo da voda ponovno može nesmetano otjecati cijelom dužinom sustava.

Čišćenje oluka
Tijekom čišćenja iz oluka smo uklonili zbijeni organski materijal, mulj, korijenje i vegetaciju koja se razvila zbog dugotrajnog zadržavanja vlage.

Koliko često bi se oluci trebali čistiti?

Ne postoji jedan raspored koji odgovara svakom objektu. Učestalost čišćenja najviše ovisi o položaju kuće, količini okolnog drveća i tome koliko se brzo u olucima nakuplja organski materijal.

Kod objekata koji se nalaze u blizini stabala stanje oluka ima smisla provjeriti barem jednom do dva puta godišnje, a posebno nakon jesenskog opadanja lišća i prije razdoblja obilnijih kiša.

Ako se iznad krova nalaze borovi, breze ili druga stabla koja tijekom godine ispuštaju iglice, sitne grančice i sjemenke, oluci se mogu zapuniti puno brže nego na objektu bez okolne vegetacije.

Dobar znak da je vrijeme za pregled je kada tijekom kiše voda počne prelijevati preko ruba oluka ili kada se iznad njega već vidi mahovina, trava ili druga vegetacija.

Ipak, bolje je ne čekati da problem postane vidljiv sa zemlje. Povremena kontrola i pravodobno čišćenje oluka jednostavniji su od uklanjanja višegodišnjih, zbijenih naslaga poput onih koje smo pronašli na ovom objektu.

Kako spriječiti da se oluk ponovno ovako zapuni?

Nakon temeljitog čišćenja najvažnije je ne čekati da se oluk ponovno napuni do iste razine.

Kod objekata uz drveće preporučljivo je povremeno pregledati stanje oluka, posebno nakon jesenskog opadanja lišća i prije razdoblja obilnijih kiša. Ako se veće naslage uklone na vrijeme, čišćenje je brže i jednostavnije, a voda može normalno otjecati prema odvodnim cijevima.

Zaštitna mrežica može dodatno smanjiti ulazak većeg lišća i grančica, ali ni ona ne znači da oluk više nikada ne treba pregledati. Sitniji organski materijal i dalje se može postupno nakupljati.

Fotografije s ovog objekta dobro pokazuju koliko se stanje može promijeniti kada se oluci dugo ne kontroliraju. Ono što sa zemlje izgleda kao običan oluk, na krovu može biti gotovo potpuno ispunjeno lišćem, muljem, zemljom i korijenjem.

Ako primijetite prelijevanje vode, vegetaciju u oluku ili dugo niste provjeravali njihovo stanje, pravodobno čišćenje oluka može spriječiti da manji problem preraste u puno zahtjevniji posao.

Za profesionalno čišćenje oluka, ručno i strojno uklanjanje naslaga te po potrebi postavljanje zaštite za oluke, više informacija možete pronaći na našoj stranici za uslugu čišćenja oluka.